Solarna elektrana na tlu ili na krovu: kako izabrati pravo rješenje

Kada firma ili investitor odluči graditi solarnu elektranu, jedno od prvih pitanja je gdje: na krovu postojećeg objekta ili na zemljištu. Oba rješenja su tehnički zrela i oba smo realizovali mnogo puta — od krovnih elektrana na halama u Sarajevu i Vogošći do elektrana na tlu u Donjem Vakufu, Tešnju, Bugojnu i Trnovu. Ali to nisu zamjenjive opcije: imaju različitu ekonomiju, različit postupak i različite rizike. Ovaj članak prolazi kroz ono što zaista odlučuje.

Prvo pitanje: za koga je elektrana?

Prije poređenja tehnike, važno je znati svrhu elektrane:

• Elektrana za vlastitu potrošnju — firma želi smanjiti račun za struju. Tada je ključno da elektrana bude priključena na unutrašnju instalaciju objekta i dimenzionisana prema potrošnji. Krov tog istog objekta je gotovo uvijek prvi kandidat.
• Elektrana za proizvodnju i prodaju energije — investitor gradi elektranu kao zaseban posao. Tada objekat nije uslov, a elektrana na tlu je često prirodan izbor.

U FBiH status kupca-proizvođača ima ograničenje snage i vezan je za priključnu snagu objekta. Detalje ne ponavljamo ovdje — pročitajte članak Kupac-proizvođač u FBiH i RS. Za ovu temu je bitno samo da režim u kojem elektrana radi utiče na postupak, a time i na izbor lokacije.

Krovna elektrana: kada je to pravi izbor

Krovna elektrana je za većinu firmi prvi i najracionalniji korak. Površina već postoji, objekat je već priključen na mrežu, a razvod je obično blizu. Primjeri iz naše prakse su krovne elektrane za Centrotrans i Bosnaplast u Sarajevu i Ferplast u Vogošći.

Šta treba provjeriti:

Provjera	Zašto je važna
Statika krova	Paneli i konstrukcija dodaju trajno opterećenje, a na ravnim krovovima balast može biti značajan. Uz to se računaju snijeg i vjetar. Za starije hale često je potrebna provjera statičara.
Stanje pokrova i hidroizolacije	Elektrana ostaje na krovu 25+ godina. Ako se krov uskoro mora sanirati, to je bolje uraditi prije montaže.
Orijentacija i nagib	Kosi krov određuje orijentaciju panela. Na ravnim krovovima biramo između južne orijentacije i istok-zapad rasporeda, koji daje ravnomjerniju dnevnu proizvodnju i više panela na istoj površini.
Zasjenjenje	Atike, dimnjaci, klima-komore, svjetlarnici i susjedni objekti smanjuju proizvodnju, posebno zimi kada je sunce nisko.
Protivpožarni zahtjevi	Potrebni su prolazi, razmaci od ventilacionih otvora i jasno označena oprema.
Pristup za održavanje	Treba planirati siguran pristup krovu i zaštitu od pada.

Prednosti: nema troška zemljišta, kraće kablovske trase, brži postupak u većini slučajeva i proizvodnja na mjestu potrošnje. Ograničenja: snaga je ograničena površinom i nosivošću krova, orijentacija je zadata objektom, a održavanje na visini traži više mjera sigurnosti.

Elektrana na tlu: kada ima smisla

Elektrana na tlu ima smisla kada krov nije dovoljan ili nije pogodan, kada investitor gradi elektranu za proizvodnju energije ili kada već posjeduje odgovarajuće zemljište. Naši primjeri su SHPP 2-10 Rastičevo u Donjem Vakufu, gdje je na jednoj lokaciji izgrađeno devet elektrana po 150 kW, Luminus 1 u Medakovu kod Tešnja, Spectron u Bugojnu i Trebečaj u Trnovu.

Šta odlučuje o pogodnosti zemljišta:

• Namjena zemljišta i prostorni planovi. Nije svaka parcela predviđena za izgradnju energetskog objekta. Provjera namjene u prostorno-planskoj dokumentaciji je prvi korak, prije bilo kakvog projektovanja.
• Imovinsko-pravni odnosi. Čisto vlasništvo ili dugoročni zakup, pristupni put i eventualne služnosti za kablovsku trasu.
• Teren i nagib. Blago južno orijentisane padine su povoljne. Strmi tereni, sjeverne padine i klizišta poskupljuju ili onemogućavaju izgradnju.
• Zasjenjenje horizonta. U brdovitim dijelovima BiH okolna brda i šuma mogu skratiti sunčane sate, posebno zimi. To se mora simulirati, a ne procijeniti od oka.
• Tlo i temeljenje. Konstrukcija se najčešće temelji zabijanjem ili uvrtanjem stubova. U kamenitom tlu ili na nasipu potrebna su drugačija rješenja, pa je geotehnički pregled koristan.
• Udaljenost do mreže. Ovo je često presudno. Ako je najbliža odgovarajuća tačka priključenja daleko ili nema kapaciteta, troškovi priključka mogu bitno promijeniti računicu.

Prednosti: optimalna orijentacija i nagib, bez ograničenja nosivosti krova, lakši pristup za čišćenje i servis, mogućnost proširenja. Ograničenja: zemljište, ograda i video-nadzor, složeniji postupak i, po pravilu, duže pripreme prije prve iskopane rupe.

Konstrukcije: šta se razlikuje

Na krovu se konstrukcija prilagođava pokrovu: na limenim krovovima paneli idu na šine pričvršćene za lim ili nosače, na ravnim krovovima koristi se balastirana konstrukcija ili sidrenje. Cilj je opteretiti krov što manje i ne oštetiti hidroizolaciju.

Na tlu se koriste fiksne čelične ili aluminijske konstrukcije s nagibom prilagođenim lokaciji. Razmak između redova je kompromis: veći razmak smanjuje međusobno zasjenjenje, ali traži više zemljišta. Visina donje ivice panela treba biti dovoljna za snijeg i košenje trave.

Priključak na mrežu

Krovna elektrana za vlastitu potrošnju priključuje se na unutrašnju instalaciju objekta koji već ima priključak, pa je tehnički dio priključenja obično jednostavniji. Elektrana na tlu najčešće traži novi priključak, a ponekad i trafostanicu. Uslove određuje operator distributivnog sistema, i od njih zavisi i trošak i rok. Zato preporučujemo da se uslovi priključenja provjere vrlo rano — prije kupovine ili zakupa zemljišta.

Šta određuje troškove

Ne dajemo cijenu „po kWp“ bez uvida u lokaciju, ali glavni faktori su poznati:

• Krov: tip pokrova i konstrukcija, eventualna sanacija ili ojačanje, visina objekta i pristup za montažu, dužina trase do razvoda.
• Tlo: zemljište (kupovina ili zakup), priprema terena, temeljenje, ograda i nadzor, pristupni put, priključak i eventualna trafostanica, projektna dokumentacija i postupak.

Paneli i invertori koštaju slično u oba slučaja. Razliku prave konstrukcija, građevinski radovi i priključak.

Održavanje i pristup

Elektrana na tlu je pristupačnija: čišćenje, termografija i zamjena modula rade se sa zemlje. Treba računati na košenje i kontrolu rastinja, jer trava i grmlje mogu zasjeniti donje redove. Krovna elektrana traži siguran pristup i rad na visini, ali je zaštićenija od oštećenja i krađe. Više o ovoj temi u članku Održavanje solarne elektrane.

Treća opcija: solarne nadstrešnice

Kada krov nije pogodan, a zemljišta nema, firme s većim parkingom mogu postaviti solarne nadstrešnice (carport). Konstrukcija je zahtjevnija i skuplja jer mora nositi panele na visini iznad vozila i podnijeti snijeg i vjetar. Zauzvrat parking dobija hlad i zaštitu, a elektrana je blizu objekta. Nadstrešnice se dobro kombinuju s punionicama za električna vozila.

Kako donijeti odluku

U praksi redoslijed izgleda ovako:

1. Analiza potrošnje — ako je cilj vlastita potrošnja, koliko energije i kada trošite.
2. Provjera krova — površina, statika, stanje, orijentacija, zasjenjenje.
3. Ako krov nije dovoljan — provjera parkinga za nadstrešnice ili zemljišta u blizini.
4. Za elektranu na tlu — namjena zemljišta, imovina, teren, uslovi priključenja.
5. Simulacija proizvodnje i poređenje troškova za realne varijante.

Ponekad je najbolje rješenje kombinacija: krov za vlastitu potrošnju i zasebna elektrana na tlu kao investicija u proizvodnju. Više o pristupu za firme pročitajte u vodiču Solarna elektrana za firmu u BiH.

Zaključak

Krov je za većinu firmi logičan prvi korak, a tlo ima smisla kada krov nije dovoljan ili kada je elektrana zaseban posao. Odluku ne treba donositi prema slici s interneta, nego prema statici, zemljištu, priključku i računici za konkretnu lokaciju. Od 2011. godine realizovali smo 71 projekat ukupne snage oko 30.000 kWp, na krovovima i na tlu. Ako razmišljate o jednoj ili drugoj varijanti, pošaljite nam osnovne podatke kroz formu za ponudu ili nas kontaktirajte — pregledat ćemo lokaciju i predložiti rješenje.

Prije razgovora s bilo kojim izvođačem, prođite i našu checklistu prije ugradnje.